U susret Bajramu!!!

 Bajrami su praznici mira i okupljanja  porodice i prijatelja! Ovaj najveći blagdan muslimana cijelog svijeta, odmah asocira na sliku vjernika koji za bajramskom sofrom bajramuju i mire se oni koji su se zavadili iz bilo kojih razloga. Muslimani često pozivaju i članove drugih vjerskih zajednica da objeduju i slave s njima, kako bi na taj način širili duh tolerancije.

Bajramska sofra i zijafeti

Bajramska sofra, ili sofra uopće je pojam koji se danas vrlo rijetko čuje. Samo kod starijih vjernika (nena, djedova) možete čuti taj izraz, a kod moje generacije, riječ sofra budi lijepe uspomene na Bajrame koje smo mi, kao djeca proslavljali kod rodbine, prijatelja i sl. Pronašla sam neke zanimljivosti o sofri: "U turskom jeziku, riječ sofra se koristi sa značenjem trpeze, stola za objed, a u bosanskom jeziku često ima prošireno značenje i na samo jelo pripremljeno i postavljeno bilo na sto ili na demirliju. Mnogi su u svom djetinjstvu čuli riječi svojih starijih ukućana: “Bujrum, sofra je spremna!!” Bajramska trpeza ili Bajramska sofra, kako se još kaže u Bosni i Hercegovini, mora biti specijalna: domaćini postavljaju sto koristeći najbolji stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a neke od tradicija nalažu da mora uključivati najomiljenije jelo svakog člana porodice.


Hurmašica

Japrak

Bajramski ručak u Bosni i Hercegovini najčešće počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi neko varivo (sarma, bosanski lonac i slično), a zatim pite, pa pečeno meso sa povrćem te slatko. Bosanska kuhinja mnogo toga duguje svojoj otomanskoj prošlosti, tako su jela na bajramskoj trpezi najčešće specijaliteti sa turskim uticajem. Domaćica kuće obično za glavno jelo napravi begovu čorbu, bosanski lonac (bosanski paprikaš od povrća i mesa, tradicionalno kuhan u zemljanoj posudi), hadžijski ćevap (teleći paprikaš), musaku (od faširanog mesa i krompira), različite dolme (punjeni crni luk i paprika) i sarmu (uvijeni listovi kiselog kupusa punjeni mesom i rižom). Na stolu su nezaobilazne i različite pite. Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze - najčešće su teški, porijeklom turski i preliveni agdom. Za njihovu pripremu generalno je potrebno prilično kulinarsko iskustvo, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.
Za Bajram se spremaju tzv. zijafeti (meniji) i naslovljeni su po imenima gradova (npr. Gradačački, Mostarski itd.). Ukoliko ste, primjerice, pozvani na sarajevski zijafet, budite sigurni da će vam se na stolu pojaviti specijaliteti kao što su čimbur, čorba, ćevap, bamija, sarma, pilav, burek, zeljanica, baklava, almasije, paluza i kadaif.

Prema zapisima drevnih putopisaca koji su kroz historiju pohodili Bosnu i Hercegovinu, zijafeti su se obično sastojali od 12 do 24 jela (jemeka), a Fejzi-beg Kulenović bilježi 1899. godine da “pri svakoj svečanoj večeri ili ručku treba da bude 15 - 30 različitih jela”. U ta stara vremena, sarajevski, tuzlanski, banjalučki, mostarski i travnički restorani (musafirhane) obično su nudili svojim gostima dvadesetak različitih slatkih i slanih jela.
U BiH se pite prave od takoreći svega, a u nekim krajevima zemlje čak i od cvijeta bagrema!
Pogledajte recepte za najljepša tradicionalna bajramska jela i slastice - sogan dolmu, burek i baklavu!

Recept za burek

Za burek vam je potrebno: 1 kg  (krte) teletine, 4 glavice crvenog luka, ½  kg krompira, 1 kg brašna, malo tople vode, 1 i ½  dl ulja, biber i so.

Meso se sitno isjecka, a krompir i luk na manje kockice. Sve se pobiberi, posoli i sjedini u masu koja izgleda kao ujednačeni fil. Jufka se zakuha od brašna, vode i malo ulja, a zatim ostavi da 'odmara' bar pola sata. Kad se tijesto razvije u gotovo prozirnu jufku, posipa se u tankom mlazu uljem, a zatim puni smjesom mesa, krompira i luka. Peče se dok porumeni, a može se na kraju preliti uzavrelom mješavinom vode (1 dl.) i dvije supene kašike ulja.

BAKLAVA:

 1 kg jufke za baklavu, 800 gr krupno mljevenih oraha, 500 gr maslaca, 1 šolja šećera. Za agdu vam je potrebno: 2kg šećera i 1l vode.

Pomiješati orahe i šolju šećera, slagati jufke i na svake tri posipati orahe, jufke malo prskati rastopljenim maslacem. Kad složite baklavu isjeći je i zaliti preostalim maslacem. Baklavu peći oko sat i po vremena na temperaturi od 150 do 180 stepeni. Pečenu baklavu zaliti sa agdom od 2kg sećera , na kraju ostaviti malo agde, još je malo do ukuhati i preliti preko baklave.

SOGAN DOLMA:

1,5kg crvenog luka, 700 gr faširanog mesa, 100 gr riže, so, vegeta, biber, 1 rendana veća mrkva, 2-3 kašike paradajz sosa, kašikica crvene mljevene paprike.

Crveni luk oguliti i svaku glavicu malo zasjeći i staviti da se kuha. Kuhati oko pola sata. Procjediti i ostaviti da se prohladi. Napraviti smjesu od mesa, riže i dodati začine.Od tih skuhanih glavica luka odvajati listiće. U listiće luka stavljati fil i uvijati. Dolmu slagati u serpu tako da dolma stoji uspravno.

Dolmu staviti da se kuha otprilike oko 1 sat ali na niskoj temperaturi. Skuhanu ostaviti da se hladi. 
Prijatno!!!!!
A o tome šta se poklanja za ovaj blagdan, pogledajte http://poklonizasve.blogspot.com/p/pokloni-za-blagdane.html